header

Istraživanje i inventarizacija faune saproksilnih tvrdokrilaca Bosne i Hercegovine

Tvrdokrilci (red Coleoptera) predstavljaju najbrojniju grupu insekata i uopšte svih živih organizama na planeti, sa oko 400.000 do sada opisanih vrsta. Od tog broja oko 29.000 je zastupljeno u Evropi, dok za BiH ne postoje pouzdani podaci o broju vrsta.

Među tvrdokrilcima je značajan broj saproksilnih vrsta. Saproksilni insekti ne predstavljaju posebnu taksonomsku grupu već se radi o ekološkoj grupi koja obuhvata vrste koje su tokom bar jednog dijela svog života zavisne od živog, mrtvog ili raspadajućeg drveta, a za koje je količina „mrtvog“ drveta, posebno krupnih stabala u različitim fazama raspadanja, od presudnog značaja za opstanak. Tačan broj saproksilnih vrsta tvrdokrilaca u Evropi nije poznat, a pretpostavlja se da bi mogao biti blizu 4.000 vrsta.Ovi organizmi zavise od dinamike starenja stabala i uključeni su u proces razgradnje drveta koji izazivaju gljive ili zavise od produkata te razgradnje, pa stoga igraju važnu ulogu u procesima razgradnje organske materije i kruženju hranjivih materija u prirodni. Umiruća i mrtva stabla u različitim fazama raspadanja nude veliku raznovrsnost mikrostaništa za koja su se kroz evoluciju vezale različite saproksilne vrste. Svaka od ovih vrsta okupira određenu, često usku nišu i ima specifične ekološke zahtjeve. Larve nekih vrsta žive u šupljinama starih stabala dok druge žive samo na mrtvim stablima na kojima se razvijaju određene vrste gljiva.

Saproksilni insekti spadaju među najugroženije insekte u šumskim ekosistemima umjerenog klimatskog područja Evrope. Zbog svoje osjetljivosti na promjene u staništima i zavisnosti od prisustva starih stabala u šumama, ovi insekti predstavljaju pokazatelje očuvanosti i prirodnosti šumskih ekosistema. Dugoročni opstanak ovih vrsta ne zavisi samo od trenutne dostupnosti odgovarajućih starih i mrtvih stabala već i od prisustva stabala različitih generacija i u različitim fazama razvoja, a koja će biti dostupna za naseljavanje kada postojeća nestanu.

Saproksilni tvrdokrilci su posebno osjetljivi na tradicionalni način upravljanja šumama koji dovodi do smanjenja količine i kvaliteta staništa za ove vrste. Čovjek kroz različite načine upravljanja šumama uzrokuje promjene u strukturi ovih staništa, prije svega kroz smanjenje broja starih stabala koja predstavljaju primarno stanište saproksilnih organizama, i na taj način dovodi do smanjenja njihovih populacija ili njihovog potpunog nestanka.

Glavni razlog ugrženosti saproksilnih tvrdokrilaca je uništenje, degradacija i fragmentacija staništa. Pored toga, značajnu prijetnju predstavljaju i infrastrukturni projekti, izgradnja saobraćajnica i urbanizacija, kao i razvoj turizma. Posebnu u Mediteranu značajnu prijetnju predstavljaju i požari, dok za uticaj klimatskih promjena na ove vrste još uvijek ne postoji dovoljno podataka.

Direktiva o staništima Evropske unije (HD), koja je jedan od temelja evropskog zakonodavstva u oblasti zaštite prirode, definiše uspostavu mreže posebnih područja za očuvanje biodiverziteta (Natura 2000 područja) u cilju osiguranja dugoročnog opstanaka najvrijednijih i najugroženijih vrsta i staništa Evrope. Tvrdokrilci predstavljaju jednu od najbrojnijih i najznačajnijih grupa insekata navedenih u HD EU. U Dodatku II ove Direktive navodi se 38 vrsta tvrdokrilaca od zajedničkog interesa čije očuvanje zahtjeva određivanje posebnih područja za zaštitu.Među njima se nalaze i 22 saproksilne vrste, od koji je u BiH do sada potvrđeno prisustvo 12 vrsta.

Iako Bosna i Hercegovina još nije članica Evropske unije (EU), provođenje politike EU u oblasti zaštite prirode ima veliki značaj s obzirom da predstavlja jedan od važnih preduslova za članstvo. Međutim, poznavanje distribucije saproksilnih tvrdokrilaca, kao i većine drugih ugroženih životinjskih i biljnih vrsta u BiH je u ovom trenutku daleko od zadovoljavajućeg i nije dovoljno za njihovu kvalitetnu zaštitu i određivanje područja za Natura 2000 mrežu. Iz tog razloga provođenje istraživanja njihove distribucije i staništa predstavlja jedan od prioriteta u budućem periodu.

Pored vrsta koje se nalaze na Dodatku II Direktive o staništima EU, značajan broj drugih vrsta saproksilnih tvrdokrilaca uvršten je na crvene liste ugroženih vrsta, među kojima je i veći broj globalno ugroženih. Na osnovu literature i muzejskih zbirki poznato je da u BiH živi značajan broj ovih vrsta, međutim podaci o njima su najčešće vezani za usputna opažanja, rijetki su i uglavnom jako stari. Nova Crvena lista saproksilnih tvrdokrilaca Evrope objavljena u 2018. godini obuhvatila je procjenu ugruženosti za 693 vrste. Od ovog broja gotovo 18% vrsta procijenjeno je ugroženim u Evropi, dok za četvrtinu vrsta trenutno ne postoji dovoljno podataka za procjenu, a vrlo je vjerovatno da se i među njima nalazi značajan broj vrsta koje su ugrožene.

Među vrstama za koje ne postoji dovoljno podataka posebno je veliki broj vrsta rasprostranjenih na Balkanu. Na ovoj crvenoj listi među ugroženim vrstama nalazi se i dvadesetak vrsta koje žive u BiH. Podaci o njihovoj distribuciji u BiH gotovo da ne postoje. Uglavnom se radi o pojedinačnim nalazima koji su nerijetko stari i preko stotinu godina, a novih istraživanja gotovo da i nema.

Kako bi u Bosni i Hercegovini bilo moguće na kvalitetan način definisati područja za zaštitu ugroženih vrsta i uspostaviti monitoring njihovih populacija, potrebno je najprije poznavati njihovu distribuciju. Zbog slabog poznavanja diverziteta i distribucije vrsta ove ekološki veoma značajne grupe organizama i potpunog izostanka istraživanja, proces njihove zaštite se trenutno ne može kvalitetno provesti. Pored toga, dosadašnje aktivnosti u identifikaciji potencijalnih Natura 2000 područja u BiH pokazale su da je najslabiji nivo istraženosti prisutan upravo kod tvrdokrilaca, što je dodatni razlog zbog čega istraživanjima ove grupe treba dati poseban prioritet.

Među saproksilnim vrstama tvrdokrilaca nalaze se i neki od naših najinteresantnijih, najvećih i najljepših insekata, poput jelenka, alpske i bukove strizibube ili skarletnog plošnjaka.

Nema više članaka u ovoj kategoriji. Ako se prikazuju potkategorije, one mogu da sadrže članke.