Upoznaj jedinstveni biljni svijet mediterana i submediterana Bosne i Hercegovine
Flora mediterana i submediterana, za razliku od kontinentalnih krajeva, odlikuje se velikom biološkom raznolikošću sa većim brojem specifičnih vrsta, koje daju posebno obilježje i pečat cijelokupnoj flori Bosne i Hercegovine. Mnoge od datih vrsta su endemičnog karaktera, koje su upravo na ovim staništima našle svoj smiraj i preživjele do današnjih dana. Razlog visokog diverziteta vaskularne flore mediteranske i submediteranske regije može se tražiti u specifičnim geološkim, pedološkim i hidrološkim karakteristikama, njegovim kontaktom sa morem i diverzitetom ekoklime. U okviru ove rubrike objavljivat ćemo seriju članaka o zanimljivom i intresantnom biljnom svijetu mediterana i submediterana Bosne i Hercegovine. Prvu od takvih počinjemo sa jednim biserom ovog područja, endemičnom i ugroženom biljnom vrstom Campanula portenschlagiana - Portenšlagov zvončić.
Campanula portenschlagiana Roem. et Schult.
Narodin naziv: Portenšlagov zvončić
Opis vrste
Portenšlagov zvončić (Slika 1. i 2.) je biljka čiji je podanak dosta razgranjen i dug do 10 cm, a u gornjem je dijelu pokriven starim listovima i osnovama lisnih peteljki. Cijela biljka je gola ili više ili manje jednoliko obrasla dlačicama. Izdanci su brojni, stabljike su visoke 15 – 20 (-40) cm, tupobridaste do okruglaste. Listovi su bubrežasti, okruglasto-srcasti, promjera 2,5 – 3 cm, goli ili na gornjoj strani jednolično, a na donjoj strani, naročito na nervima, dlakavi, krpasto pilasti do nazubljeni ili dvostruko pilasti, s peteljkom dugom i do 10 cm. Cvjetovi su brojni, na peteljkama dugim do oko 2,5 cm i skupljeni u bogate, razgranate metlice. Zupci čaške su duguljasti i puno kraći od vjenčića. Vjenčić je uspravno ljevkasto zvončast, promjera oko 2 cm i nikad preko polovine rascijepljen. Boja krunice se kreće od plave preko svjetlo plave do bijele (izuzetno rijetka pojava koja je označena kao f. alba Domac). Sjemenke su jajaste, tamnocrveno-smeđe boje, jako sjajne, promjera oko 3 mm. Broj hromosoma: 2n = 34. Cvjeta od maja do jula, zavisno od nadmorske visine.
Slika 1. i 2. Portenšlagov zvončić (Campanula portenschlagiana): habitus i cvjetovi
Stanište, ekologija i rasprostranjenost
Ovaj lijepi zvončić predstavlja pravi prirodni ukras. Optimum nalazi u pukotinama raspucalih krečnjačkih stijena, među kamenim gromadama i na starim suhozidinama, na nadmorskoj visini od razine mora do 1.800 m.
Najčešće se nalazi u sastavu vegetacije ilirsko-dinarskih vapnenačkih stijena sveze Micromerion croaticae Horvat 1931, ilirsko-jadranskih primorskih točila sveze Peltarion alliaceae Horvatić in Domac 1957, zatim dalmatinskih vapnenačkih sveza Centaureo-Portenschlagiellion Trinajstić 1980, sa asocijacijama: Portenschlagiello-Campanuletum portenschlagianae Trinajstić 1980, Campanulo-Moltkietum petraeae H-ić. 1962 itd.; te pukotina starih zidova i suhozidina sveze Umbilicion horizontalis Trinajstić 2002 itd.
Karta 1. Rasprostranjenost vrste Campanula portenschlagiana u Bosni i Hercegovini
Portenšlagov zvončić je endemična biljka zastupljena jedino u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. U literaturi postoji jedan navod i za Crnu Goru, tačnije za lokalitet Kotor, međutim smatra se da je taj sabrani materijal uzgajan u kulturi, a zatim podivljao, te da prirodno ne raste u Crnoj Gori (Caković i Milošević, 2013). Slično tome, postoje priopćenja također da je zbog velike upotrebe u hortikulturi u pojedinim zemljama već izbjegla iz kulture i smatra se kao adventivna, poput Njemačke, Slovenije, Italije itd.
U našoj zemlji je prema dostupnim podacima i vlastitim terenskim istraživanja evidentirana na svega nekoliko lokaliteta: Ljubuški (stari grad), Peć Mlini kod Tihaljine, Vitina i na Pradu kod Klobuka (Karta 1).
Ova vrsta našla se i na popisu biljnih vrsta za Crvenu knjigu Bosne i Hercegovine (Šilić, 1996) gdje je označena kao R – rijetka ili potencijalno ugrožena; kao i na Crvenoj listi flore Federacije Bosne i Hercegovine (Đug et al, 2013) gdje je označena kao CR – kritično ugrožena.
Zanimljivost
Portenšlagov zvončić je dobio ime prema čuvenom bečkom botaničaru i pravniku Franzu Ledermaye-Portenschlagu (1772. – 1822.). Locus classicus ove biljke je na stijenama Biokova iznad Makarske, gdje je sakupio ovu biljku te na etiketi zapisao Campanula headerifolia, a kao lokalitet stavio „Dalmatia“. Nomeklaturno riješenje su postavili čuveni botaničari Johann Jakob Roemer (1763. – 1819) i Joseph August Schultes (1773. – 1831.) u Syst. Veg. 5: 93 (1819), kada su dali validan opis vrste na temelju primjerka iz Portenschlagova herbarija i imenovali su ga u njegovu čast, kao prvog pronalazača date vrste. Tipski primjerak naznačen je kasnije, te je pohranjen u Beču (Slika 3).
Slika 3. Tipski primjerak vrste Campanula portenschlagiana
Autor članka:
mr. Aldin Boškailo, asistent i prof. biologije1,2
1Nastavnički fakultet, Univerzitet "Džemal Bijedić" u Mostaru, odsjek BIOLOGIJA, USRC Sjeverni logor bb, 88104 Mostar, Bosna i Hercegovina
2Karađoz-begova medresa Mostar, USRC Sjeverni logor bb, 88104 Mostar, Bosna i Hercegovina